Gospoda Glembajevi

Režija i adaptacija: Branko Brezovec

Naci (Ignjat Jacques) Glembay: ZLATKO BURIĆ KIĆO
Barunica Castelli-Glembay: DOMAGOJ JANKOVIĆ
Dr. phil. Leone Glembay: MISLAV ČAVAJDA
Sestra Angelika Glembay: SUZANA BREZOVEC
Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt: ROBERT ŠPANIĆ
Oliver Glembay:PAVLE VRKLJAN

Skladatelj: Stanko Juzbašić
Scena: Ivana Knez
Kostimi: Suzana Brezovec
Svjetlo: Tomislav Maglečić
Ton: Branko pl. Puceković
Projekcije: Ivan Marušić Klif
Slikarski radovi: Marta Crnobrnja
Proleteri: Mario Strecha, Ivan Sirotić Grof
Tehnička suradnja: Saša Fistrić Fis, Damir Prica, Hrvoje Pelicarić

Predstava se održava uz sufinanciranje Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Brezovčeva predstava Gospoda Glembajevi donosi nova čitanja i preispitivanja Krležina teksta, nove Glembajeve.
Mislavu Čavajdi kao glumcu ništa nije problem i u gotovo svakoj ulozi otvara svoje glumačke potencijale, ostavljajući ipak nekodiranom tajnu svojih malih dramskih i kazališnih svijetova.

Mira Muhoberac
Vijenac, srpanj 2019.

Brezovec je opet ponudio novo i prilično izokrenuto čitanje te i danas aktualne Krležine drame, čemu je najviše pridonjela njegova prepoznatljiva, kazališna poetika i estetika te dodjela uloge barunice Castelli mladom glumcu Domagoju Jankoviću, a starog ignjata Glembaja Zlatku Buriću Kići. Stvaranju takvog izokrenutog glembajevskog svijeta uveliko su pridonjeli, primjerice, vizualno impresivne slike, višeznačna scenska rješenja Ivane Knez, ekpresivne glumačke interpretacije i brehtijanski songovi…

Dakle, poznati Brezovec, ali u nešto prigušenijoj i manje kaotičnoj varijanti, koji je pomoću ironije, čak djelomično i groteske, skinuo aureolu svetosti s Krležine drame i njegovih Glembajevih, prikazavši ih u njihovoj apsurdnoj i nakaradnoj ljudskosti.

Brezovec je priču o padu Glembajevih, uspješnih bankara, prevaranata, lopova i samoubojica, postavio u puno intimnije okružje, stvorivši komornu predstavu sa samo šest glumaca u kojoj je težište na obiteljskim odnosima, posebno između oca i sina, dakle starog Ignjata Glembaja i Leona te barunice Castelli i Ignjata Glembaja, odnosno Leona. Dakle u tom komornijem čitanju naglasak nije na visoko intelektualnim raspravama u građanskim salonima, ili na kritici prvobitne akumulacije kapitala, ili današnjeg neoliberalizma i Crkve, te uspostavljanju veza s našom stvarnošću, primjerice s Todorićima, nego na prikazu ljudi od krvi i mesa, i njihovim manama, interesima, podvalama, lažima, ljubavnim igrama i emocijama, koje su ih uznosile ili uništavale tijekom života. Svi oni rastvaraju svoje duboke traume, posebno nakon smrti starog Glembaja, kada se u Brezovčevoj interpretaciji postavlja bitno pitanje tko je nasljednik bogatstva, odnosno dugova, što je aktualno i danas u mnogim obiteljima. Tu situaciju nadgleda, ne bez ironije i humora, mrtvi Ignjat Glembaj, koji se podiže iz lijesa i leluja naokolo po sceni poput nekog komičnog duha.

Najviše je ogolio i demistificirao odnos barunice Castelli i starog Glembaja, isprovociravši tim novim čitanjem mnoge dvojbe i pitanja, čime je utjecao na karakter drame. Naime, dodjeljivanjem uloge barunice Castelli mladom i talentiranom glumcu Domagoju Jankoviću, Brezovec je s jedne strane oskvrnuo mit o bankaru Glembaju kao potentnom muškarcu te ukazao, a možemo reći i ismijao, aktualne prijepore oko ‘istospolnih zajednica’ tzv. obiteljaških udruga. S druge strane, u predstavljanju barunice Castelli, koja doduše svira Mondschen sonatu, zadržao je njezin imidž negativke, no u njegovom čitanju ona ga nije zaslužila (samo) zbog bludničke prošlosti, kao što se do sada najčešće prikazivalo, nego i zbog ekonomske računice i trgovanja vlastitim tijelom i životom u ime opstanka i egzistencije.

Nina Ožegović
Tportal, srpanj 2019.

No prava scenska poslastica ipak se krije u liku starog Glembaja kojeg je lavovski snažno odglumio Zlatko Burić Kićo, jedan od vodećih hrvatskih filmskih i televizijskih glumaca, uvijek spreman na ekperimentiranje i dekonstrukciju kanoniziranih svetinja.

Denis Derk
Večernji list, srpanj 2019.

Dvorana „Domoljub“

19. ožujka 2020. (četvrtak) u 19:30 sati

Ulaznice po  cijeni od 60,00 kn možete rezervirati na email kultura@pou-kop.hr ili kupiti u Domoljubu radnim danom od 13:00 do 17:00 sati. Za kupnju 6 i više ulaznica ostvaruje se popust 20%.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!